Schmidt za Oslobođenje: “Čini mi se da Dodika treba pitati da to nije ona situacija sa autoputa…”

Visoki predstavnik govorio o 9. januaru, zabrinjavajućoj retorici, slobodi medija i budućoj vlasti

Napad na Ilidži je odjeknuo u cijeloj regiji: kako ga komentirate?

• Osuđujem ovaj napad i zabrinut sam. MUP i policija su uradili dobar posao i hvala im. Nažalost, u posljednje vrijeme se čuje različita retorika koja nije baš od pomoći. Sada moramo spriječiti sve što bi moglo dovesti do izazivanja nasilja u bilo kom obliku. Ovi mladi ljudi, sportisti koji su došli u Sarajevo, došli su u duhu onoga što je bilo 1984. Došli su sa mirnim namjerama.

Postoji taj period iz 90-ih, kada je međunarodna zajednica isuviše dugo oklijevala da bi spriječila opsadu, prosipanje krvi, zločine i silovanja. Morali smo naučiti nešto iz toga i naučili smo. Zbog toga želim reći jasno svima na koje se to odnosi: visoki predstavnik zastupa međunarodnu zajednicu zajedno sa EUFOR Altheom i garantovat će, ako postoji opasnost, sigurnost i zdravlje svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini. Mi smo to u stanju. Neću gledati u stranu. Zbog toga se mora promijeniti retorika i zloupotreba riječi se mora kritički posmatrati. Dio toga je i događaj od 9. januara u Istočnom Sarajevu. Veoma je bitno kakva se poruka šalje: mir i pomirenje da, ali nikako izbacivanje bilo koga i razgraničenje bilo koje vrste.

Očekujete li reakciju Tužiteljstva BiH?

• Ja polazim od pretpostavke da će Tužilaštvo provjeriti i pregledati govore. Rekao sam da tamo ništa nemaju tražiti službenici iz državne službe i zbog toga polazim od pretpostavke da će se brižljivo analizirati i provjeriti sve šta se tamo dešavalo. Sada se moramo odmaći od 9. januara 2023. i gledati u budućnost. Treba reći da se 9. januar 2024. u tom okviru i na taj način neće dogoditi. Dakle, mogu se slaviti i državni i praznici entiteta, ali to se može raditi na drugi način i nikome zbog toga neće pasti kruna s glave. I mislim isto tako da 2023. nijedan građanin, bilo da živi u Republici Srpskoj, Federaciji ili Distriktu Brčko, nije zainteresovan da se neko ko vodi agresorski rat posmatra blagonaklono.
  I još mu se dodjeljuje orden. (Na proslavi u Istočnom Sarajevu odlikovan je ruski predsjednik Vladimir Putin.)
• Zbog toga i predlažem da se ubuduće ordenje dodjeljuje onima koji se brinu i zalažu za mir pomirenje i put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. A ako neko nekome treba dodatno nešto objasniti, neka pita građane i građanke Ukrajine šta oni o tome misle.
  Retorika koju ste pomenuli može se ilustrirati sa dva slikovita primjera: Milorad Dodik je izjavio kako ministrica Turković zaslužuje šamar, a bošnjački radikali prijete smrću našem kolegi Kenanu Ćosiću jer im se ne sviđa njegov sagovornik.
• Ne ide ni jedno ni drugo. Ta reakcija gospodina Dodika na izjavu ministrice vanjskih poslova kosi se sa onim što radimo u Evropi. U Evropi niko neće prijetiti jednoj ženi šamarom jer zna da bi ga svi osudili. Politički važno za tu debatu jeste činjenica da je Rusija supotpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i bitno je naglasiti da bi i njihov ultimativni cilj trebao biti sprovođenje tog sporazuma i da se po svaku cijenu održi mir. Treba ih podsjetiti na to i tražiti poštovanje vlastitih institucija. Rusija je jedina zemlja koja dovodi u pitanje funkciju visokog predstavnika i čini mi se da Dodika treba pitati da to nije ona situacija sa autoputa – ako neko vozi u suprotnom smjeru, to ne znači da svi ostali voze u pogrešnom.
  Sloboda medija

Upravo sada je potrebno da međunarodna zajednica radi na smirivanju tenzija, a taj rad podrazumijeva slobodu medija i novinarstva i svaki čovjek se treba pouzdati u taj naš rad. Svako ima pravo da kaže svoje mišljenje slobodno dok ne vrijeđa druge, a novinarski zadatak je da kažu, pitaju i govore i neprijatne stvari. Zbog toga bih zamolio da se novinari poštuju. Ne mora se novinar uvijek i u svakom trenutku slagati sa svim što postoji.
I SDA i stranke osmorke o vlasti pričaju pozivajući se na Vas i očekujući Vašu reakciju. Hoće li je biti?

• Ja mislim da su na potezu oni koji su izabrani u parlamente. Oni trebaju formirati vlast jer to je u prvom redu zadatak izabranih zvaničnika, a ne institucija međunarodne zajednice.

U nastavku pogledajte cijeli intervju s visokim predstavnikom.